Intervju sa Merimom Šahinagić-Isović, redovnom profesoricom na Građevinskom fakultetu Univerziteta "Džemal Bijedić", Mostar, Bosna i Hercegovina.

2/3 - Drugi dio.

4.      Svijest o kvaliteti materiala i koji materiali će se koristiti u budućnosti

Savremena građevinska praksa, u skladu sa aktuelnim konceptom održivog razvoja, sve više se bavi problemima reciklaže materijala. Naime, moguće rješenje ovog problema nagomilavanja čvrstog otpada daje koncept održivog razvoja.

Recikliranje (eng.recycling) podrazumijeva, u opštem smislu, jednokratno ili višekratno korištenje otpadnog materijala kao djelotvorne zamjene za komercijalni proizvod, ili kao sirovine u industrijskom procesu. U građevinarstvu, recikliranje predstavlja preradu građevinskog otpada i dobivanje komercijalne sirovine visoke kvalitete, koju je moguće dalje doraditi i plasirati na tržište. Da bi se dobila takva sekundarna sirovina potrebno je provesti racionalnu razgradnju objekta, selekcionirati materijal i osigurati tehnički – tehnološko pogodno postrojenje, kao i kontrolu kvalitete pri prijemu materijala u postrojenje i tokom prerade. Recikliranjem se, dakle, otpadni građevinski materijal pretvara u sirovinu.

Istraživanja u svijetu su usmjerena prema rješavanju pitanja kako je moguće optimalno preraditi građevinski otpad kao specifičnu vrstu tehnološkog otpada (dijelovi armiranog i nearmiranog betona, opeka, crijep i ostale vrste pokrova, gips, razni miješani iskopi, asfalt, šljunak i pijesak, kamenje, lagani građevinski materijali), i to radi dobivanja što vrijednijih prerađevina. Naravno, istražuju se i mogućnosti primjene tako dobivenih sekundarnih sirovina.

Generalno, građevinska industrija je relativno konzervativna, pa promjene u nekim ustaljenim procedurama zahtijevaju dosta vremena i potrebne su im dugoročne politike i strategije. Uvođenjem ekonomskih instrumenata koji podstiču recikliranje i upotrebu recikliranog agregata, mogu se prevazići ekonomske barijere.

Većina razvijenih zemalja posljednjih godina aktivno se bavi razradom politika i nizom mjera kako bi se smanjilo iscrpljivanje prirodnih resursa, kao i postiglo podsticanje održivosti njihovog korištenja putem reciklaže, te razvile mnoge alternativne tehnologije proizvodnje recikliranih materijala.

Donošenjem odgovarajućih zakonskih mjera, provođenjem edukacije dijela stručne populacije kao i edukacijom cjelokupnog stanovništva treba postepeno nastojati povećati udio recikliranog građevinskog otpada u primjeni. Zemlje članice EU dodatnim poticajima i mnogim drugim propisima stimuliraju ponovnu upotrebu recikliranog materijala, a samim tim pridonose i buđenju ljudske svijesti o načinu deponovanja otpada.

Može se zaključiti da je, zaista, moguće sasvim uspješno koristiti reciklirani materijal u građevinarstvu. Stoga, potrebno je što više provoditi trajnu edukaciju, te pravilno informisati javnost o svim novitetima u građevinskoj industriji, i na taj način rušiti barijere koje imaju građevinski inženjeri i investitori prilikom primjene svih novih ekološki opravdanih proizvoda. Ta opreznost je, donekle, i opravdana jer bez takvog odnosa prema karakteristikama novih materijala ne bi bilo moguće donositi ni pravilne zaključke o ispunjavanju svih potrebnih zahtjeva.

Ipak, potrebno je konstantno ulaganje svih potrebnih znanja i vještina da bi se u što većoj mjeri koristili reciklirani materijali, i na taj način što više unaprijedila građevinska industrija, a samim tim i očuvao prirodni okoliš.

5.      Održivost je širok koncept koji se prečesto koristi i pogrešno tumači, kako ga vidite u segmentu građevinarstva

Pojam "održivost" i "održivi razvoj" u novije vrijeme je ušao u različite programe, strategije i izvještaje. Ujedinjeni narodi su 1987. godine izdali izvještaj kojim se održivi razvoj definiše kao razvoj kojim se zadovoljavaju današnje potrebe, a de se ne ugrozi mogućnost budućih generacija da zadovolje svoje potrebe.

Održiva gradnja podrazumjeva primjenu osnovnih načela održivog razvoja u području graditeljstva. Održiva gradnja je svakako jedan od značajnijih segmenata održivog razvoja, a uključuje upotrebu građevinskih materijala koji nisu štetni po okoliš, energetsku efikasnost zgrada i upravljanje otpadom od gradnje i rušenja građevina. U kontekstu održivog razvoja, održiva gradnja mora osigurati trajnost, ali i kvalitetu oblikovanja konstrukcija, uz ekonomsku i ekološku prihvatljivost.

Oblast primjene održivog razvoja je praktično neiscrpna, obzirom na to da je primjenjiva na sve vidove ljudske djelatnosti. Tako je i u oblasti građevinarstva, gdje primjena održivog razvoja djeluje na mnogo nivoa, a jedan od njih je proizvodnja i primjena recikliranih materijala, sa posebnim akcentom na beton.

U oblasti održivog razvoja veoma je značajan način implementacije poznatog principa “3R” (Reduce, Recycle, Renewable). Ovaj princip se sastoji ima za cilj sljedeće:

• smanjenje potrošnje energije i stepena zagađenja (Reduce),
• ponovno korištenje starog betona (Recycle),
• stvaranje agregata za novi beton (Renewable resource).

6.      Kako vidite značenje građevinskog okova u kućama/zgradama

Održivi razvoj (eng. sustainable development) i očuvanje životne sredine postali su ključni ciljevi modernog društva. Održivi razvoj jedna je od rijetkih sveprisutnih tema, iz dana u dan je sve aktuelnija, prije svega jer je od izuzetne važnosti za savremeno društvo.

Održiva gradnja može se postići samo zaokretu u fazi planiranja i projektovanje gređevine, kada je moguće odbrati odgovarajući koncept konstrukcije i izbor materijala, koji su u skladu sa principima održive gradnje i održivog razvoja uopće.

Održiva gradnja uključuje upotrebu građevinskih materijala koji nisu štetni po okoliš, kao i energetsku efikasnost zgrada. Pod pojmom mjere energetske efikasnosti u porodičnim kućama te stambenim i nestambenim zgradama, podrazumijeva se širok spektar djelatnosti kojima je krajnji cilj smanjenje potrošnje svih vrsta energije u posmatranom objektu,

Nedovoljna toplotna izolacija dovodi do povećanih toplotnih gubitaka zimi, zatim hladnih obodnih konstrukcija, i različitih oštećenja uzrokovanih kondenzacijom (vlagom), ali i pregrijavanja prostora ljeti. Kao posljedice toga, nastaju oštećenja konstrukcije, što rezultira neadekvatnim i nezdravim uslovima stanovanja i rada. Zagrijavanje takvih prostora zahtijeva veću količinu energije, što dovodi do povećanja cijene korištenja i održavanja prostora, ali i do većeg zagađenja okoliša. Zagađenje okoliša, opet ima uticaj na oštećenje građevina, ali i na život i zdravlje ljudi.

Sanacija krova iznad grijanog prostora, odn. stropa zadnje etaže prema negrijanom tavanu, znatno smanjuje toplotne gubitke. Sanacija poda prema tlu u postojećoj kući vrlo često nije ekonomski opravdana, zbog relativno malog smanjenja ukupnih toplotnih gubitaka u odnosu na veliku investiciju koja je potrebna za takvu sanaciju.

Međutim, ovdje treba naglasiti da najveći gubici toplote nastaju kroz prozore i vanjski zid, te da se njihovom sanacijom postižu velike uštede. Gubici toplote kroz prozore i vanjski zid čine prosječno 70 % ukupnih toplotnih gubitaka u zgradi. Činjenica koja sama za sebe govori o značaju upotrebe kvalitetnih materijala, kao i izvedbi svih elemenata proizvoda koji se koriste u objektima (zgradama, kućama i dr.). Neosporno je da pri proizvodnji kvalitetnih prozora i vrata, kvalitet okova predstavlja izuzetno važan segment kome treba posvetiti posebnu pažnju.

Nastavlja se.