Intervju sa Merimom Šahinagić-Isović, redovnom profesoricom na Građevinskom fakultetu Univerziteta "Džemal Bijedić", Mostar, Bosna i Hercegovina.

3/3 - Treći dio.

7.      Na šta bi trebali proizvađači građevinskog okova polagati više pažnje

I proizvođači građevinskog okova bi u budućnosti trebali usvojiti aspekt analize životnog ciklusa, LCA analizom, svakog proizvoda ili grupe proizvoda pojedinačno. Za analizu LCA potrebno je temeljno analizirati i dobro opisati sve procese koji se odnose na proizvod koji analiziramo. Kao moguće ciljeve analize izdvojila bi:

• utvrđivanje slabih tačaka u proizvodnji ili optimizaciji procesa
• optimizacija materijala kroz analizu ispunjenja uvijeta u primjeni
• optimizacija proizvodnje sastojaka ili usporedba pojedinih sastojaka
• optimizacija sastojaka proizvoda u smislu vijeka trajanja proizvoda
• optimizacija proizvoda u njegovu vijeku trajanja
• prateće ocjene u razvoju novih materijala
• pomoć u odlučivanju prilikom trgovanja

Prije nego se započne analiza LCA nekog građevinskog proizvoda potrebno je odrediti granice dokle seže analiza. Vrlo bitno je na razini međunarodnih normi definsati  kriterije za granice analize, kako bi podaci o uticaju pojedinih proizvoda bili usporedivi. Cilj LCA analize je ostvaraiti maksimalnu korist za investitora, ali i za korisnika proizvoda i društva u cijelini.

8.      Na šta ljudi trebaju obratiti pažnju prilikom gradnje

Pri gradnji nove kuće važno je, već u fazi idejnog projektovanja i u saradnji s projektantom, uzeti u obzir sve značajne faktore, kako bi se izgradila kvalitetna, optimalna, te energetski efikasna kuća:

• analizirati lokaciju, orijentaciju i oblik kuće;
• primijeniti visok nivo toplinske zaštite cijele vanjske ovojnice;
• iskoristiti toplinske dobitke od sunca i zaštititi se od pretjeranog osunčanja;
• koristiti energetski efikasan sistem grijanja, hlađenja i ventilacije, te isti kombinovati s obnovljivim izvorima energije.

Na odluku o gradnji stana ili kuće sigurno će uticati cijena po m² i lokacija gdje se objekat nalazi. Dobro izolirana kuća troši manje energije za grijanje zimi, kao i za hlađenje ljeti. Gubitak toplote i potrošnja energije po m² odrazit će se ne samo na mjesečne izdatke za električnu energiju, nego i na kvalitetu i udobnost stanovanja, te duži životni vijek zgrade. Dva osnovna parametra na koje treba obratiti pažnju su:

• toplotna izolacija vanjskog zida
• energetska efikasnost kod otvora

Toplotnu izolaciju vanjskog zida možemo postaviti s vanjske ili s unutrašnje strane zida. Pravilo je da u novogradnji toplotnu izolaciju izvodimo s vanjske strane. Izvedba topotne izolacije s unutrašnje strane zida nepovoljna je s građevinsko-fizikalnog stajališta, a često je i skuplja zbog potrebe dodatnog rješavanja problema difuzije vodene pare, strožih zahtjeva u pogledu sigurnosti od požara, gubitka korisnog prostora i sl. Postava toplotne izolacije s unutrašnje strane zida je fizikalno lošija, jer iako postižemo poboljšanje izolacijske vrijednosti zida, značajno mijenjamo toplotni tok u zidu, uslijed čega osnovni nosivi zid postaje hladniji. Iz tog razloga, posebnu pažnju treba posvetiti izvedbi parne brane kako bi se izbjeglo nastajanje kondenzata i pojave plijesni. Pored toga, neophodno je toplotno izolirati i dio pregrada koje se spajaju s vanjskim zidom.

Prozori su element vanjske ovojnice zgrade kroz koje se dešavaju najveći toplinski gubici. Ukupni toplinski gubici kroz prozore predstavljaju više od 50 % toplinskih gubitaka zgrade. Gubici kroz prozore obično su deset i više puta veći od onih kroz zidove, tako da je jasno kolika je važnost energetske efikasnosti prozora u ukupnim energetskim potrebama zgrada.

Kod prozora kao i kod cijele vanjske ovojnice zgrade, važnu ulogu ima koeficijent prolaska topline U(k) izražen u W/m²K. U ukupnim toplinskim gubicima prozora sudjeluju staklo i prozorski profili. Prozorski profili, neovisno o vrsti materijala od kojeg se izrađuju, moraju osigurati: dobro brtvljenje, zatim prekinuti toplinski most u profilu, te jednostavno otvaranje i nizak koeficijent prolaska topline.

9.      Preporuke za povećivanje EE

Cijeli svijet se danas suočava s dva velika energetska problema. Prvi je nedostatak energije i nesigurnost u njenoj opskrbi, a drugi je zagađenje okoliša te klimatske promjene uzrokovane prevelikom i neracionalnom potrošnjom energije.

Energetska efikasnost je suma isplaniranih i provedenih mjera čiji je cilj korištenje minimalno moguće količine energije, tako da razina udobnosti i stopa proizvodnje ostanu očuvane. Svaki čovjek može dati doprinos u globalnom povećanju EE, za početak izmjenom navika u svakodnevnom životu i radu.

Jednostavne mjere povećanja energetske efikasnosti, bez dodatnih troškova, uz trenutne uštede:

ugasiti grijanje ili hlađenje noću i kada u kući niko ne boravi;

• izbjegavati zaklanjanje i pokrivanje grijaćih tijela zavjesama,maskama i sl.;
• vremenski optimizirati grijanje i pripremu tople vode;
• u sezoni grijanja, smanjiti sobnu temperaturu za 1°C;
• u sezoni hlađenja, podesiti hlađenje na min. 26°C;
• koristiti prirodno osvjetljenje u što većoj mjeri;
• isključiti rasvjetu u prostoriji kad nije potrebna;
• mašine za rublje i posuđe uključivati samo kad su pune, a najbolje noću.

Mjere za povećanje energetske efikasnosti uz male troškove i brzi povrat investicije (do 3 god.):

• zabrtviti prozore i vanjska vrata;
• provjeriti i eventualno popraviti okov na prozorima i vratima;
• izolirati niše za radijatore i kutije za rolete;
• toplotno izolirati postojeći kosi krov ili strop prema negrijanom tavanu;
• reducirati gubitke topline kroz prozore ugradnjom roleta, zavjesama i sl;
• ugraditi termostatske ventile na radijatore;
• redovito servisirati i podešavati sistem grijanja i hlađenja;
• ugraditi automatsku kontrolu i nadzor energetike kuće;
• ugraditi štedne sijalice u rasvjetna tijela;
• zamjeniti već postojeća trošila energetski efikasnijima – trošila energetske klase A.

Mjere za povećanje energetske efikasnosti, uz nešto veće troškove i duži period povrata investicije (više od 3 god.). Sljedeće mjere je najbolje izvoditi istovremeno s nužnim mjerama rekonstrukcije:

zamijeniti prozore i vanjska vrata toplotno kvalitetnijimprozorima (preporuka U(k) prozora 1,1-1,8 W/m2K);

• toplotno izolirati cijelu vanjsku ovojnicu kuće: zidove, podove,krov te plohe prema negrijanim prostorima;
• izgraditi vjetrobran na ulazu u kuću;
• sanirati i obnoviti dimnjak;
• izolirati cijevi za toplu vodu i spremnik;
• analizirati sistem grijanja i hlađenja u kući, te ga po potrebi zamijeniti energetski efikasnijim sistemom, i kombinovati s obnovljivim izvorima energije.